Finansije i Osiguranje - Slovenija

HSE će državi vratiti prvih 200 milijuna eura

Sredstva bi se mogla početi vraćati u lipnju, no točna dinamika ovisit će o situaciji, pojasnili su.

Sredstva dobivena naknadnim uplatama države u iznosu od 492 milijuna eura krajem prošle godine omogućila su HSE grupi da može osigurati pouzdanu i konkurentnu opskrbu električnom energijom u svakom trenutku, čak iu vrijeme energetske krize i iznimno povećane zahtjevi za pružanje financijskog pokrića evidentirani u HSE.

Prema njihovim izjavama, Uprava, koju od studenog prošle godine čine generalni direktor Tomaž Štokelj i poslovni direktor Uroš Podobnik, odmah nakon početka mandata počela je pripremati i provoditi mjere za sanaciju stanja u grupi.

„Primarno smo se fokusirali na sanaciju problema likvidnosti i upravljanje rizicima vezanim uz proizvodnju i trgovinu električnom energijom. HSE posluje stabilno, eksploatacija ugljena u prva dva mjeseca ove godine je iznad plana, a proizvodnja električne energije iz naših elektrana je nesmetana i pouzdana", rekao je Štokelj.

Projekcije poslovanja HSE grupe pokazuju da bi kompanija mogla početi s povratom sredstava u lipnju, a cilj ostaje da HSE mora učiniti sve što je potrebno kako bi SDH do kraja 2024. mogao odlučiti o povratu svih naknadnih kapitalnih uplata iz 2022. godine. dinamika povrata, međutim, ovisit će o realizaciji planirane proizvodnje hidroelektrana HSE grupe i Termoelektrane Šoštanj, kao i budućim kretanjima cijena električne energije", pojašnjavaju iz HSE-a.

Država je u prosincu provela dokapitalizaciju u dva dijela. Najprije je uplatio 300 milijuna eura, a nakon što je Vlada dala suglasnost na izmjene godišnjeg plana upravljanja SDH-om još 192 milijuna eura. Odluka se temeljila na teškoj financijskoj situaciji HSE-a zbog kombinacije negativnih čimbenika povezanih s energetskom krizom, povijesno niskom hidrologijom ove godine, gašenjem Teša zbog kompresije jednog od dva rudarska polja Premogovnika Velenje i nemogućnost opskrbe dovoljnim količinama lignita, kao i smanjena spremnost poslovnih banaka za dodatnim financiranjem kratkoročnih potreba za likvidnošću.